Opština Palilula - najveća i najraznovrsnija opština u Beogradu

Opštine Beograda

Opština Palilula

Opština Palilula je najveća beogradska opština koja predstavlja zanimljiv spoj urbanog gradskog centra i prigradskih celina, što joj daje veoma poseban šarm i raznolikost. Ako se svemu tome pridodaju i duh i upečatljiva istorija vezani za ovaj deo grada, nije neobično što se veliki broj Beograđana i onih koji dođu u glavni grad, odlučuje da živi baš na opštini Palilula.

Osnovne informacije o Paliluli

Opština zauzima površinu od 45.060 ha, na kojoj živi, prema popisu iz 2022. godine, 182.624 stanovnika. Teritorija opštine obuhvata obe obale Dunava — levo (banatska) i desno (šumadijska). Sa desne obale, Palilula graniči sa opštinama Stari Grad, Vračar i Zvezdara. Sa leve obale, granice su rečne: Dunav, Tamiš i kanal Karaš. Opština Palilula raspolaže velikim potencijalom u raznim privrednim oblastima, od poljoprivrede i prehrambene industrije, do turizma.

Gradska opština Palilula
Takovska 12, Beograd,  
+381 (0)11 3236-221 do 225
3247-060 do 069
https://www.palilula.org.rs/

Dom zdravlja Palilula
Knez Danilova 16,
tel: 3224-321 do 325
www.dzpalilula.org.rs

Pošte opština Palilula

  • Takovska 2, tel. 3210-069, 3210-070 (pon-sub. 07-19)

  • Bulevar despota Stefana 68a, tel. 3210-098, 2764-899

  • Patrisa Lumumbe 50, tel. 2771-095, 3210-113

  • Ruzveltova 21, tel. 2752-133, 2752-044

  • Kraljice Marije 3, tel. 3210-108, 3210-107

  • Višnjička Banja, Slobodana Jovanovića 2, tel. 2758-222

Istorijat opštine Palilula

Ime Palilula se prvi put pominje u 19. veku i odnosi se na „selo smešteno na četvrt sata hoda“ od gradskih zidina. Iako o poreklu naziva ove opštine ne postoje konkretni istorijski podaci, veruje se da su ondašnje vlasti zabranile pušenje na uskim beogradskim ulicama, zbog lako zapaljivih zgrada, pa su pušači palili svoje lule tek nakon izlaska iz grada. Postoje zapisana sećanja iz 1840. godine koja navode da je na jednom direku bio znak lule kao obaveštenje da se tu može slobodno pušiti, da građani mogu da zapale svoju lulu. Smatra se da otuda potiče naziv Palilula.

Beograd je 1860. godine podeljen na šest kvartova, od kojih je jedan bio paliluski. Nakon tri decenije, paliluski kvart je bio najveći u Beogradu, a danas ova opština zauzima prvo mesto po površini na listi beogradskih opština.

Ono što je oduvek privlačilo ljude da se nastanjuju na današnjoj opštini Palilula su nesumnjivo blizina reke i plodna zemlja njenih obala, o čemu svedoče arheološka iskopavanja, posebno na Karaburmi. Danas to predstavlja i odlična povezanost sa svim delovima glavnog grada, kao i dostupnost svega što je potrebno za život.

Palilulski prostor pamti mnoge istorijske događaje, među kojima je najznačajniji objavljivanje Hatišerifa, 30. novembra 1830. po starom kalendaru, odnosno 13. decembra 1830. godine po novom kalendaru, na dan Svetog Andreja Prvozvanog. Ovog dana je Velika porta priznala Srbiji punu nacionalnu samostalnost, knezu Milošu nasledno kneževsko dostojanstvo, a Srbima pravo na beogradsku varoš. Pomenuti događaj se odigrao na brežuljcima Tašmajdanskog parka, ispod kojeg su nekada bili rudnici tvrdog kamena i šalitre, a u blizini mesta gde su Turci spalili mošti Svetog Save.

Uži i širi deo opštine

U kontekstu teritorijalne organizacije, o Paliluli se često govori kao o opštini podeljenoj na uži i širi deo. Uži deo Palilule nalazi se na desnoj obali Dunava i obuhvata centralniji gradski prostor oko Tašmajdana, Profesorske kolonije i Starine Novaka; ovaj deo direktno graniči sa Starim gradom, Vračarom i Zvezdarom, a prirodna tačka razdvajanja prema širem delu opštine jeste Pančevački most. Sa druge strane, širi deo Palilule obuhvata sva prigradska i banatska naselja — kako ona na padinama i obodu grada, poput Karaburme, Višnjice, Višnjičke Banje, Rospi Ćuprije i Slanaca, tako i velika naselja na levoj obali Dunava, među kojima su Krnjača, Borča, Ovča, Kotež, Padinska Skela i Besni Fok. Ova podela dobro ilustruje specifičnost Palilule, jedine beogradske opštine koja obuhvata dve obale i spaja strogi centar grada sa širokim prigradskim zonama.

Znamenitosti koje morate videti

Najznačajnije arhitektonske znamenitosti na opštini Palilula su zgrada Glavne pošte u Takovskoj ulici, Crkva Svetog Marka, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ i Arhiv Srbije. U neposrednoj blizini Glavne pošte nalazi se i zgrada Radio-televizije Srbije, Dečiji kulturni centar Beograd i Malo pozorište „Duško Radović“, namenjeno najmlađim sugrađanima. I dan danas, ono po čemu je palilulska opština najpoznatija je centralni gradski park Tašmajdan.

Jedan od nosećih simbola Palilule je bez sumnje Pančevački most. Pušten u saobraćaj 1935. godine pod nazivom „Most kralja Petra Drugog“i, predstavljao je spoj između Šumadije i Banata. Kroz istoriju je više puta građen i rušen, menjano mu je ime, a njime danas dnevno prođe više od 100.000 vozila dnevno. Ipak, most i dalje odoleva vremenu i predstavlja važnu sponu Palilule sa severom zemlje.

Ono što svakako ne bi trebalo propustiti ukoliko se nalazite na palilulskoj opštini je i poseta Ada Huji na kojoj se nalazi uređen kej uz Dunav i pristanište. Ukoliko ste obožavaoci kartinga, na Ada Huji se možete provozati najdužom stazom u Beogradu: bilo da ste početnik, profesionalac ili da želite da animirate klince – ovde uvek možete doći po svoju dozu adrenalina.

Jedno od obeležja ne samo Palilule, već i čitavog Beograda je zelena oaza mira koja krije više od 2000 biljaka – Botanička bašta Jevremovac. Ova pluća grada su idealan beg od gradske vreve: Japanski vrt sa mostićima i jezercetom, tropske i endemske vrste i beskrajno opuštajuće zeleno – pružaju poseban mir.

Opština Palilula

Infrastruktura i gradski prevoz

Kao gradska opština koja obuhvata i sam centar grada, kroz Palilulu saobraćaju brojne linije gradskog prevoza. Prigradska naselja su povezana autobuskim linijama 43, 96, 101, 102, 104, 105, 106, 107, 109, 110 i 202. Autobuska linija 95 vodi od Borče do Novog Beograda.  Karaburma je povezana autobuskim linijama 16, 23, 25 i 25P. Tramvaji 3, 6, 7L okreću na Tašmajdanu i dodatno olakšavaju dostupnost drugih delova grada sa opštine Palilula. Takođe, autobuske linije 24, 26, 27, 33, 35, 37, 44, 48, 58, 65, 74, 77 i 79 povezuju Palilulu sa drugim opštinama u prestonici. Za brži i lakši transport s jednog kraja grada na drugi tu je i BG:VOZ.

Obrazovanje: vrtići, škole, fakulteti

Na opštini Palilula se nalaze četiri visoke škole: Visoka škola strukovnih studija za informacione tehnologije, Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, Visoka tekstilna strukovna škola za dizajn i Visoka železnička škola strukovnih studija. Na Paliluli su smeštene i neke od najstarijih fakultetskih ustanova: Arhitektonski, Elektrotehnički, Građevinski, Pravni, Mašinski, Rudarsko-geološki, Tehnološko-metalurški i Pravoslavni bogoslovski fakultet. Za studente koji se odluče za neki od navedenih fakulteta ili visokih škola, a koji nisu iz Beograda, opština Palilula nudi nekoliko studentskih domova lepo raspoređenih po teritoriji opštine.

Ono čime se paliluska opština definitivno ponosi kada je obrazovanje u pitanju je naselje Profesorska kolonija. To je gradska četvrt koju je između 1926. i 1929. godine osnovalo i nastanilo više od 40 profesora Beogradskog Univerziteta. U današnjim planovima grada, Profesorska kolonija je naziv za naselje koje je uokvireno ulicama: Cvijićevom, Mitropolita Petra, Braće Grim i Bulevarom despota Stefana.

Profesorska kolonija je spoj kvalitetnog standarda življenja i stanovanja sa mnogo uređenih vrtova i zelenila. Pogledajte dostupne nekretnine ovde. Jedan od najpoznatijih stanovnika ovog naselja je bio Milutin Milanković. Početkom 20. veka u naselju Profesorka kolonija su živeli brojni ugledni profesori, među kojima su bili: Aleksandar Leko, Bogdan Popović, Vasilj Konjev, Vinko Vitezica, Živojin Đorđević, Julije Vagner, Ljubiša Glišić, Milan Budimir, Pavle Popović, Svetozar Jovanović, Tadija Pejović, Uroš Džonić i mnogi drugi.

Na opštini Palilula je smešteno nekoliko srednjih škola u koje spadaju stručne srednje škole i čuvena Peta beogradska gimnazija. Mlađim i najmlađim sugrađanima paliluske opštine je dostupno više od 15 osnovnih škola i oko 40 vrtića, jaslica i predškolskih ustanova.

Opština Palilula

Kulturne ustanove i umetničke manifestacije

Opština Palilula se može pohvaliti brojnim manifestacijama i kulturnim događajima koji se odigravaju na njenoj teritoriji u sledećim ustanovama kulture: Dečiji kulturni centar, Centar za kulturu „Vlada Divljan“, Malo pozorište „Duško Radović“. Pored čuvene Univerzitetske bibilioteke „Svetozar Marković“ koja važi za moderni istraživački centar i pravi arhitektonski dragulj prestonice, svim ljubiteljima knjiga na raspolaganju je i biblioteka „Milutin Bojić“ koja je takođe smeštana na ovoj opštini opštini.

Palilula je kulturno bogata i zbog različitih organizacija koje svojim radom i zalaganjem doprinose da se ne zaboravi tradicija jednog naroda. Ansambl narodnih igara i pesama „Kolo“, KUD „Đoka Pavlović“, KUD „PKB Korporacija“, KUD „Steaua“ – dodatno doprinose očuvanju kulturne baštine i srpske tradcije, šireći umetnost i kulturu srpskog naroda.

Sportski centar Tašmajdan

Sportsko-rekreativni centar Tašmajdan je centar svih sportskih aktivnosti na Paliluli. U njegov sastav ulaze bazeni, fitnes centar, ledena dvorana, a zimi klizalište. Ako poželite odmor ili odlazak u prirodu, Palilula je prava adresa za to. Tašmajdanski park je bez sumnje prvi izbor za lagane šetnje, trening i igru najmlađih. Bitno je napomenuti da se na njegovoj površini nalaze i uređeni parkovi za pse. 

Ledena dvorana je najmlađi sportski objekat u sklopu sportsko-rekreativnog centra „Tašmajdan“. Kao što joj i samo ime kaže, namenjena je sportovima na ledu. Omladinski stadion OFK Beograd, poznatih „Romantičara“, jedan je od simbola opštine Palilula. Stanovnici palilulske opštine su posebno ponosni na klub sa „Bogoslovije“. Beogradski Sportski centar u Kovilovu je još jedno mesto za rekreaciju na ovoj beogradskoj opštini.

Mogućnost bavljenja sportom i rekreacijom pružaju i Sportski centar „Partizanski put“ na Ćalijama, fudbalski tereni u Krnjači i na Karaburmi, i stadioni u Kovilovu, Dunavcu, Padinskoj Skeli, Borči i Lepušnici. Fudbalskom klubu „BSK Borča“ je dato 13,5 ha zemljišta za razvijanje i unapređenje sporta na palilulskoj opštini. Takođe, Palilula se može pohvaliti i brojnim manjim sportskim objektima poput teniskih terena „Crvena zvezda“, košarkaških igrališta u Kotežu, kao i terena za mali fudbal u Borči, Višnjičkoj Banji, Rospi Ćupriji.

Opština Palilula

Šoping, odmor i zabava

Šoping u ovom delu grada je baziran prvenstveno u ulicama najbližim gradskom centru. Takođe, brojni tržni centri krase opštinu Palilula: BIG Fashion, TC Karaburma, TC Shoppi i drugi koji svojim sadržajem ispunjavaju sve potrebe savremenog tržišta i stanovanja.

Kako opština Palilula većim delom leži na obali Dunava, odmor na keju je svakodnevna aktivnost svih koji žive ovoj opštini. Sređen kej i tereni, karting staza, pružaju nezaboravne trenutke u prirodi sa porodicom i prijateljima.

Palilula nudi veliki izbor za aktivnosti u prirodi i beg od gradske gužve. Pa tako, ljubitelji ribolova i lova iz svih delova Beograda pronalaze uživanje na palilulskim obalama Dunava, odnosno lovnim terenima Pančevačkog rita i Malog ratnog ostrva. Ono što je sigurno je da Palilula neće ostaviti ravnodušnim ljubitelje odmora u prirodi.

Ukoliko pak poželite da slobodno vreme provedete drugačije, u dobroj hrani i odličnom piću, u ulicama između Takovske i Ruzveltove, i šire, u ponudi je veliki broj kafića, barova i restorana. Restoran Madera, u srcu Tašmajdana, važi za jedan od najpoznatijih prestoničkih lokala, a reputacija koju je izgradila nije nikako slučajna. Nedaleko odatle je Metropol za luksuznije proslave i dešavanja.

Lorenzo & Kakalamba restoran je novijeg datuma, ali je već postao jedan od obaveznih stanica svima koji posete grad. Razlog tome je potpuno nesvakidašnji enterijer i jelovnik koji predstavlja spoj toskanske i pirotske kuhinje. Za sve obožavaoce sveže ribe, ali i morskih specijaliteta Konoba kod Goce i Renata ispod Pančevačkog mosta – predstavlja ujedno savršen beg od gužve i hedonistički raj.

Nekretnine na opštini Palilula: cene u 2025.

  • Ugrubo se može reći da cene stanova na opštini Palilula variraju od oko 1.900 do 5.000 €/m², u zavisnosti od mikrolokacije i tipa gradnje.

  • Uži gradski deo Palilule je najskuplji, a cene stanova tu često dostižu nivoe približne centru Beograda zahvaljujući blizini Tašmajdana, Vračara i Starog grada.

  • Prigradska i banatska naselja Palilule – poput Borče, Krnjače, Koteža, Ovče i delova Višnjice – značajno su povoljnija i spadaju među najjeftinije nekretnine u celom Beogradu, posebno u slučaju starije gradnje.

Ukoliko smatrate da će vam opština Palilula pružiti sve što vam je potrebno za savršen dom i život, i ako sebe možete da zamislite u šetnjama pored Dunava ili ulicama u neposrednom centru glavnog grada, pogledajte celokupnu ponudu nekretnina na City Expert sajtu.

Često postavljana pitanja

Koliko košta iznajmiti stan na Paliluli?

U užem i centralnom delu Palilule dominiraju istorijska zdanja, s početka 20. veka koja obiluju otmenim saloncima sa visokim plafonima. Neki od njih su renovirani luksuzno i njihova cena je među najskupljima u Beogradu, ali postoji čitav raspon stambenih jedinica, od praznih do delimično opremljenih, koje se nude po povoljnijim cenama. U 2025. još uvek je moguće iznajmiti garsonjeru u ovom delu Beograda ispod 400 evra mesečno. Zahteva malo više potrage i pregovaranja, ali nije nemoguće.

Kako se približavamo Pančevačkom mostu, na lokaciji Profesorska kolonija, pomenuti stari salonci su malo povoljniji, ali i dalje drže cene približno centru.

S druge strane, na perifernim delovima opštine, kao što su Karaburma, Višnjička banja, Krnjača, Kotež, Borča i drugi delovi, cene zakupa su među najpovoljnijima u Beogradu, a nude sve što je potrebno za udoban gradski život i laku povezanost sa centrom.

Za koga je Palilula dobar izbor za stanovanje?

Palilula je istorijski jedna od najraznovrsnijih beogradskih opština — od starogradskih delova oko Tašmajdana i Profesorske kolonije, gde su se u međuratnom periodu doseljavali profesori, intelektualci i gradska elita, do Karaburme i Mirijeva koja su posleratno postala dom za radničke porodice iz svih krajeva Jugoslavije. Preko Dunava, u Borči, Ovči i Kotežu, postoji mnogo kuća sa dvorištima, čime je nastao specifičan prigradski karakter tih naselja.

Danas Palilulu biraju porodice zbog velikih kvadratura i povoljnijih cena nego u centru, kao i ljudi koji žele mirno okruženje, mnogo zelenila i dobru povezanost sa gradom. Blizina reke i prostranih šetališta privlači ljubitelje aktivnosti na otvorenom, dok stariji delovi nude šarm starobeogradskih ulica i blizinu centru grada. Ukratko, Palilula je odlična za sve one koji traže balans između urbanog života i mira.

Ana Stojanović
Ana Stojanović
Copywriter u oblasti nekretnina
Words build worlds.
Kupite stan u Beogradu bez plaćanja provizije