Savski venac - elitna opština Beograda sa najskupljim nekretninama

Jedna od najstarijih i najmanjih gradskih opština sama po sebi je simbol grada u kome se nalazi. Predstavlja saobraćajno, turističko i poslovno središte Beograda, a naziv je dobila po svom geografskom položaju koji podseća na venac oko reke Save. Ova opština ima poseban značaj u srcima mnogih Beograđana - zbog broja porodilišta na njenoj teritoriji, većina žitelja prestonice rođena je baš ovde.
Opština Savski venac zauzima površinu od 15,8 km², na kojoj živi oko 37.000 stanovnika, sa svakodnevnim prilivom ogromnog broja ljudi koji rade na ovoj opštini. Teritorija Savskog venca prostire se oko ušća Topčiderske reke u Savu na Topčiderskom brdu i njegovim padinama. Opština je formirana 1957. godine spajanjem dve nekadašnje opštine Topčidersko brdo i Zapadni Vračar.
Savski venac danas
Savski venac poslednjih godina prolazi kroz intenzivnu urbanu transformaciju, koja mu daje novu dimenziju savremenog gradskog života. Danas je jedno od najpoželjnijih mesta za stanovanje, odmor i slobodno vreme, zahvaljujući velikim razvojnim projektima uz Savu, među kojima je najveći Beograd na vodi.
Beograd na vodi – novo lice Savskog venca
Kompleks Beograd na vodi predstavlja jedan od najvećih urbanističkih projekata u ovom delu Evrope i značajno je redefinisao prostor Savskog venca. Ovaj moderan gradski kvart sadrži luksuzne stambene zgrade, poslovne tornjeve, hotele, restorane, parkove i uređene javne prostore uz obalu Save. Široke pešačke zone, biciklističke staze, savremena arhitektura i pogled na reku čine ovaj deo opštine posebno atraktivnim za one koji žele život u centru grada, ali u modernom i planski uređenom okruženju.
Najnovije projekte i dostupne stanove u okviru projekta Belgrade Waterfront istražite na linku.
Centar šopinga: Galerija Beograd
Na samoj obali Save nalazi se Galerija Beograd, najveći i najsavremeniji tržni centar u Srbiji, koji je postao najveća gradska destinacija za kupovinu, zabavu i druženje. Sa više od 300 domaćih i svetskih brendova, brojnim restoranima, kafićima, bioskopima i prostorima za decu, Galerija nije samo šoping centar, već i mesto susreta i svakodnevnog života stanovnika Savskog venca i šireg gradskog jezgra. Njena direktna povezanost sa šetalištem uz reku i kompleksom Beograd na vodi dodatno doprinosi atmosferi modernog evropskog grada.
Savski venac – veliki raspon cena nekretnina
Jedna od specifičnosti tržišta nekretnina na Savskom vencu jeste izražen raspon cena kvadrata, koji zavisi od mikrolokacije, tipa gradnje i starosti objekta. Na teritoriji ove opštine cene se značajno razlikuju između starogradnje i novogradnje. Dok je prosečna cena prometovanih stanova u starogradnji iznosila oko 3.133 €/m², cena novogradnje dostizala je čak 4.361 €/m², pre svega zahvaljujući prestižnim stambenim kompleksima, kao što je pomenuti Beograd na vodi. Upravo se na Savskom vencu beleže i najskuplji kvadrati u Beogradu, što ovu opštinu svrstava u sam vrh po atraktivnosti i investicionom potencijalu.
Šta vredi posetiti na Savskom vencu?
Opština Savski venac ima izuzetno bogato kulturno, istorijsko i arhitektonsko nasleđe. Na njenoj teritoriji nalazi se čak 81 kulturno dobro, od kojih su pojedina od izuzetnog i velikog značaja. Ukoliko želite da se bolje upoznate sa istorijom Beograda, veliki deo svoga vremena provešćete obilazeći znamenitosti baš na Savskom vencu. Među njima bi svakako trebalo da se nađe Konak kneza Miloša u Topčideru, muzeji „4. juli“ i „25. maj“, ali i Železnička stanice Beograd. Studentski kulturni centar, poznat i kao SKC, uspešno je bio centar okupljanja generacijama Beograđana, dok je hotel Bristol simbolično bio polazna stanica svakome ko dođe u Beograd.

Odmah uz reku nalazi se i Beogradski sajam, jedan od većih u Evropi. U ovom delu grada nalazi se i Vlada Republike Srbije, Beli dvor, većina ministarstava, brojne državne institucije, klinički i urgentni centar, Vojno-medicinska akademija i neke od najprometnijih gradskih ulica.
Da bi se razumeo duh Savskog venca potrebno je podjednako dobro razumeti svaku od njegovih celina koje su među sobom potpuno različite. Savskom vencu pripada prvo urbano naselje u Beogradu van kalemegdanskih zidina, a danas centar noćnog izlaska, multikonceptnih lokala i galerija i novog alternativnog pravca – Savamala. Na teritoriji iste opštine je i najelitniji deo Beograda – Dedinje, diplomatski centar Beograda – Diplomatska kolonija, saobraćajni centar – Mostarska petlja, naselje Stadion u okolini stadiona Partizana i Crvene zvezde, kao i šumoviti predeo oko Topčiderskog brda i reke Topčiderke.

Zelenilo i priroda
Parkovi i zelene površine na Savskom vencu nisu brojni, ali su tim pre značajna mesta za predah u samom centru grada. Manjež je mali gradski park pogodan za kraće pauze i boravak tokom dana, dok Hajd park i područje oko Topčiderskog brda pružaju više mira, hladovine i šumskog ambijenta. Topčiderski park, jedan od najstarijih u Beogradu, predstavlja još jednu šumsku oazu nadomak centra grada. Značajnu zelenu celinu čini i Kraljevski kompleks Belog dvora, dok se uz reku izdvajaju Park Gazela i uređena šetališta duž Save, posebno u zoni Beograda na vodi, namenjena šetnji, trčanju i svakodnevnoj rekreaciji.
Savamala
Poslednjih nekoliko godina, Beograd je postao nezaobilazni centar mladih bekpekera, ali i drugih turista željnih da vide šta se to krije u starom evropskom gradu, socijalističke prošlosti i zašto svi svetski časopisi spominju deo grada pod nazivom Savamala. Ne toliko lepa na prvi pogled, Savamala je ipak postala omiljena stanica Beograđanima, njihovim gostima i onima koje put slučajno nanese u prestonicu. Njenu lepotu zapravo predstavljaju stare zgrade, uske ulice, brojni klubovi, barovi iz kojih dopiru zvuci džeza, rokenrola i akustične gitare, izložbeni prostori i iscrtane fasade.

Autobuske linije na opštini Savski venac
Opština savski venac je jedna od najbolje povezanih u Beogradu. Zahvaljujući Zelenom vencu i Beogradskom sajmu, veliki broj linija gradskog prevoza saobraća kroz teritoriju ove opštine, kao i do ostalih gradskih opština. Popularni „Zelenjak“ kao okretnicu koriste autobusi sa brojevima: 52, 53, 56, 56L, kojima možete stići do Čukarice i Rakovice, zatim 60, 67, 68, koji saobraćaju do Novog Beograda, odnosno 71, i 75 do Bežanije, broj 15 ima poslednju stanicu u Zemunu, 72 vodi do Aerodroma, a 84, 704, 706 i 707 idu do prigradskih naselja. Mnogi od njih staju i na Sajmu, gde možete sačekati i linije: 37, 51, 55, 58, 88, 89, 91, E2, E3, 511, 5551, 552, kao i letnje autobuse: ADA1, ADA2 i ADA3.
Tu su i tramvaji broj 3, 12 i 13, kao i trolejbusi 40 i 41, dok na periferiji opštine možete sačekati i autobuse 42, 49, 59, 78, 94, E7.
Brojne noćne linije takođe saobraćaju od i do Savskog venca.
Život, školovanje i boravak na Savskom vencu
Obrazovanje
Savski venac je beogradska opština sa najvećim brojem predškolskih, školskih i visokoškolskih ustanova, a uzevši u obzir njenu veličinu, ovo je čini značajnim obrazovnim centrom Beograda. Filološka gimnazija je jedna od najprestižnijih srednjih škola u Srbiji, poznata po visokim standardima i kriterijumima. Pored nje, na Savskom vencu se nalaze IV beogradska gimnazija, Sportska gimnazija i druge. Na Savskom vencu je smešteno osam fakulteta — Medicinski, Stomatološki, Veterinarski, Ekonomski fakultet, Vojna akademija, Fakultet muzičke umetnosti i Viša politehnička škola. Postoje i po jedan studentski i učenički dom.
Sport
Iako je centralna gradska opština, mala po površini, Savski venac se smatra kolevkom srpskog i beogradskog sporta. Fudbalska lopta prvi put se pojavila baš u ovom delu grada, nakon čega su osnovani prvi fudbalski klubovi, a nakon Drugog svetskog rata osnivaju se i dva najpoznatija - Crvena Zvezda i Partizan. Danas se pored njih nalaze i sportski klubovi Železničar, Grafičar i Slavija. I počeci košarkaškog, rukometnog sporta, kao i gimnastike vezuju se za Savski venac. Ukoliko se odlučite za bavljenje sportom na ovoj opštini pored spomenutih stadiona, postoji veliki broj sportskih klubova, tako da, čak i ako volite mačevanje, ronjenje, tenis ili neke borilačke veštine nećete morati da izlazite van granica Savskog venca.
Gastronomija
Ako želite da uživate u tradicionaloj kuhinji i domaćoj muzici brojne su kafane u okolini Železničke stanice i na obroncima Topčiderskog brda, dok se elitni restorani mogu naći na Dedinju i Senjaku. Ukoliko poželite da obavite kupovinu, Beogradski sajam sa svojim halama je najveći šoping centar sa desne strane savske obale. Pored toga, Balkanska ulica i ulice oko nje pružaju vam brojne zanatske radnje u kojima se mogu kupiti autentične, ručno izrađene stvari.
Ukoliko vam život u jednom od najstarijih delova grada, a šetnja njegovim ulica svakodnevna aktivnost nešto što se oduvek želeli pogledajte našu ponudu stanova ovde.
Često postavljana pitanja
Gde se nalazi opština Savski venac?
Opština Savski venac nalazi se u centralnom delu Beograda, uz reku Savu, i obuhvata područje od Savamale i Mostarske petlje, preko Senjaka i Topčiderskog brda, do Dedinja i Belog dvora.
Kolika je površina opštine Savski venac?
Savski venac zauzima površinu od 15,8 km², što je čini jednom od manjih gradskih opština u Beogradu.
Koliko stanovnika ima Savski venac?
Prema poslednjem popisu, na Savskom vencu živi oko 37.000 stanovnika, dok se svakodnevno beleži znatno veći broj ljudi koji na ovu opštinu dolaze zbog posla, obrazovanja i administrativnih obaveza.
Da li se Beograd na vodi nalazi na Savskom vencu?
Da, Beograd na vodi administrativno pripada opštini Savski venac.
Beograd na vodi je veliki stambeno-poslovni kompleks smešten uz desnu obalu Save, na teritoriji opštine Savski venac. Projekat obuhvata luksuzne stanove, poslovne objekte, hotele, parkove i šetališta.
Kakve su cene nekretnina na Savskom vencu?
Prema podacima prometovanih stanova u 2024. godini, prosečna cena starogradnje iznosi oko 3.133 €/m², dok novogradnja dostiže prosečno 4.361 €/m², pri čemu se najskuplji kvadrati beleže u kompleksu Beograd na vodi.
