Kako funkcioniše prijava prebivališta?

Saveti

Kako funkcioniše prijava prebivališta?

Zakon o prebivalištu i boravištu građana uredio je prijavljivanje i odjavljivanje prebivališta, boravišta, privremenog boravka u inostranstvu, nadležnost ali i način vođenja evidencije. Po zakonu, pravo na prebivalište u našoj zemlji imaju svi građani koji stalno žive na teritoriji Srbije.

Prebivalište se definiše kao mesto u kome se osoba nastanila sa namerom da u njoj živi, odnosno mesto u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti, profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i drugih veza, koje dokazuju njegovu trajnu povezanost sa mestom u kome se nastanio.

Prijava prebivališta

Svi punoletni građani dužni su da prijave prebivalište, boravište, ali i privremeni boravak i povratak iz inostranstva. Prijava prebivališta podnosi se nadležnom organu (MUP-u) u mestu u kome se prijavljuje prebivalište, a po zakonu je moguće i u elektronskom obliku, ako je podneta sa ličnom kartom koja poseduje kvalifikovani elektronski sertifikat za digitalno potpisivanje (elektronska prijava prebivališta).

Obavezna prijava prebivališta

Pomenuti zakon definisao je da je dužnost svakog građanina da prijavi nadležnom organu svoje prebivalište u roku od osam dana od dana nastanjenja na adresi na kojoj prijavljuje prebivalište. Za maloletnike, rok je tri meseca od njegovog rođenja, odnosno osam dana od dana nastanjenja na adresi na kojoj prijavljuje prebivalište. Za osobe bez poslovne sposobnosti, rok je takođe osam dana, a važno je znati da prijava prebivališta na novoj adresi ujedno znači i odjavu sa prethodnog prebivališta na teritoriji Srbije.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, prijava prebivališta podnosi se lično na propisanom obrascu koji se dobija kod službenika uz:

  • Važeću ličnu kartu
  • Isprave kojima se dokazuju podaci iz prijave (dokaz o pravnom osnovu korišćenja stambene jedinice na adresi na koju se prijavljuje tj ugovor o kupoprodaji stana, ugovor o poklonu stana, pravosnažno ostavinsko rešenje, ugovor o korišćenju stana, vlasnički list, rešenje o kućnom broju itd)
  • Lična karta vlasnika nepokretnosti odnosno pisana izjava vlasnika na kojoj se prijavljujete
  • Uplatnica generisana na portalu e-Uprave

Prijava prebivališta maloletnika

  • Za prijavu maloletnih lica, koju podnosi roditelj, potrebno je:
  • Važeća lična karta roditelja, odnosno staratelja ili drugog zakonskog zastupnika
  • Važeća lična karta za maloletno lice starije od 16 godina
  • Ukoliko su roditelji razvedeni i primerak pravonosnažne presude o razvodu braka, iz koje se vidi kojem od roditelja je maloletno lice povereno na čuvanje
  • Uplatnica generisana na portalu e-Uprave

Za osobe mlađe od 16 godina, koje ne poseduju ličnu kartu, nadležni organ po službenoj dužnosti, uz saglasnost roditelja odnosno staratelja, pribavlja izvod iz matične knjige rođenih, a roditelji mogu i sami da stave dokument na uvid, ukoliko žele.

Ukoliko roditelji nemaju istu adresu stanovanja, zahtev za prijavu prebivališta podnosi jedan od roditelja uz saglasnost drugog roditelja ili roditelj koji samostalno vrši roditeljsko pravo.

Za prijavu prebivališta neophodna je saglasnost oba roditelja, a ukoliko roditelji ne mogu da se sporazumeju oko prijave prebivališta maloletne dece, o istoj odlučuje sud.

Odjava prebivališta prilikom odlaska u inostranstvo

Ukoliko se neka osoba iseljava iz Srbije u inostranstvo, ona je dužna da odjavi prebivalište.

Za odjavu prebivališta potreban je obrazac, koji se isključivo dobija kod službenika na šalteru MUP-a, važeći dokument sa fotografijom, dokaz o iseljenju iz Srbije u inostranstvo, odnosno pisana izjava podnosioca odjave da se iseljava i uplatnica generisana na portalu e-Uprave.

Boravište

Za razliku od prebivališta, boravište je mesto u kome građanin privremeno boravi van mesta svog prebivališta, duže od 90 dana. Svaki građanin dužan je da u roku od osam dana od dana dolaska u mesto boravišta, prijavi boravište nadležnom organu. Prijava boravišta važi do isteka vremena navedenog u prijavi, a najduže dve godine. Ukoliko građanin je odjavi boravište, po zakonu se smatra da je ono prestalo da važi nakon što istekne vreme navedeno u prijavi.

Pasiviziranje prebivališta i boravišta

Ukoliko građanin ne stanuje na adresi na kojoj ima prijavljeno prebivalište ili boravište, ili ako je prilikom prijave dao neistinite podatke, nadležni organ donosi rešenje kojim pasivizira adresu prebivališta ili boravišta. Nakon što je pasivizirana adresa prebivališta, građanin je dužan da prijavi prebivalište i adresu na kojoj stanuje u roku od osam dana od dana prijema rešenja ili mu u suprotnom nadležni organ utvrđuje prebivalište na adresi:

  • Njegovog stalnog stanovanja, ako su ispunjeni drugi uslovi propisani zakonom
  • Prebivališta njegovog supružnika ili vanbračnog partnera
  • Prebivališta njegovih roditelja
  • Ustanove u kojoj je trajno smešten ili centra za socijalni rad na čijem području se nalazi (građanin podnosi prijavu ustanovi ili centru da će tu biti)

Za neprijavljivanje prebivališta, boravišta ili ukoliko se ne odjavi prebivalište prilikom odlaska u inostranstvo, novčane kazne kreću se od 10.000 do 50.000 dinara.

Miljana Veselinović
Miljana Veselinović
PR menadžer
Uhvati dan, živi trenutak
Prodaja stanova Beograd
Najniža provizija na tržištu za vlasnike stanova